Islam je stoljećima, u svojoj duhovno-vjerskoj osnovi, oblikovao socijalnu i kulturnu platformu koja je okupljala različite narode, ideje, nacije itd., na kojoj se razmjenjivalo i dijelilo ono najljepše među njima.
Padom Osmanskog carstva, srušeni su i geografski i kulturni mostovi koji su povezivali mnogobrojne regione u okviru islamskoga svijeta. Ovi mostovi su spajali i približavali brojne zajednice dugi niz godine, pa sve donedavno.
Stoljećima prije, arapski svijet i prostor Balkana imali su zajedničku civilizacijsku poveznicu koja se nije ogledala samo u zajedničkom pismu, već je bila vidljiva u kulturnom, socijalnom, političkom i ekonomskom aspektu. Da ne govorimo o vjerskom aspektu koji je bio najizraženiji.
Historija je zabilježila da je veliki broj Bošnjaka, uz značajan broj i ostalih muslimana sa područja Balkana, preselilo u arapski svijet u različitim historijskim periodima. To se posebno odnosilo na Palestinu, obzirom da su Bošnjaci naseljavali Quds, Hebron, Nablus, Gazu i druge palestinske gradove, gdje su nalazili sigurnost i toplinu, te se tako asimilirali u lokalne zajednice, usvajajući običaje, tradiciju i kulturu.
Međutim, nakon toga došlo je vrijeme da se narodi kreću obrnutom putanjom. Tako su Palestinci, doživljavajući strašnu nepravdu, u vidu okupacije njihove teritorije, bili prinuđeni da utočište nalaze širom svijeta. Jedinu što su nosili sa sobom jeste briga za rješavanjem palestinskog pitanja i težnja za privlačenjem pažnje čitavog svijeta prema veličini zločina koji im je počinjen. Onog istog svijeta koji je također počinio zločin, kada je odlučio da pokloni nešto što ne posjeduje nekome ko ne zaslužuje.
Tako Palestinci nađoše svoj drugi dom i u Bosni i Hercegovini, čiji narod ih je najbolje razumio jer je i sam doživio sličnu sudbinu. U Bosni nađoše Sarajevo, grad nalik na Quds, po svojoj historiji, prirodi, multikulturalnosti itd., što im je dodatno pojačalo odlučnost i nadu za povratkom na svoju zemlju.
Zato mi bosanski Palestinci, otvarajući ovaj centar- Centar za istraživanje i konsultacije „Sarajevo-Quds“, želimo da doprinesemo rješavanju palestinskog pitanja, na način da upoznamo narod u Bosni i Hercegovini i cijelom Balkanu o situaciji u Palestini. Centar će dati puni doprinos u ponovnoj izgradnji mostova između dvije regije. U isto vrijeme će biti dio otpora cionističkom projektu u svim njegovim oblicima te jačanje uloge Bosne i Hercegovine i Balkana u tom smislu.
Nadamo se da će se to i desiti i da ćemo uskoro vidjeti korake u tom smjeru bilo u medijskom, obrazovnom, političkom, društvenom, kulturnom i vjerskom smislu, što ćemo mi pozdraviti i podržati koliko je u našoj mogućnosti.
لقد شكل الإسلام_ إلى جانب كونه ديناً روحياً_ رابطةً اجتماعيةً وبوتقةً ثقافيةً التقت في داخلها شعوبٌ وثقافاتٌ وأفكارٌ وألوانٌ مختلفة، تبادل كلٌ منها مع الآخر أجمل ما لديهما لقرون عديدة.
ومع سقوط الدولة العثمانية، سقط الجسر الثقافي والجغرافي بين مناطق مختلفة من العالم الإسلامي، والتي كان يجمع بينها الكثير حتى وقتٍ قريب جداً، فلقرون خلت، كان العالم العربي ومنطقة البلقان يشكلان امتداداً حضارياً واحداً، لم تنحصر ظواهره في وحدة الأبجدية وحسب، بل كان جلياً في كثير من الجوانب لا يتسع المقام هنا لحصرها.
ويذكر لنا التاريخ أن أعداداً كبيرةً من البشناق_ إلى جانب غيرهم من مسلمي البلقان_ قد انتقلوا في فتراتٍ تاريخية مختلفة إلى العالم العربي، وخصوصاً إلى فلسطين، ليشكلوا ما يعرف اليوم بعوائل البشناق في القدس والخليل ونابلس وغزة وغيرها من المدن الفلسطينية التي وجدوا فيها الأمن والدفء حتى انصهروا في مجتمعاتها وأثروا وتأثروا بعاداتها وتقاليدها وثقافاتها.
وجاء اليوم الذي أصبحت فيه الهجرة والالتجاء عكسياً، فمع الظلم الذي تعاني منه الأراضي الفلسطينية المحتلة تهجر عددٌ كبيرٌ من الفلسطينيين وتشتتوا في أرجاء المعمورة، حاملين معهم هم قضيتهم وساعين إلى لفت أنظار العالم إلى فداحة الجرم الذي قام به حين أقر منح من لا يملك أرضنا لمن لا يستحقها.
لقد وجد الفلسطينيون في البوسنة والهرسك وطناً ثانياً، خصوصاً وأن الشعب البوسني قد قاسى مرارة الظلم والتهجير، ووجدوا في سراييفو أختاً للقدس التي يأملون بالعودة إليها، بتاريخها وطابعها وتسامحها، ما يعزز من عزيمتهم وأملهم بالعودة واسترداد حقهم.
ونحن اليوم كفلسطينيين بوسنيين إذ نفتتح هذا المركز، مركز سراييفو-قدس للدراسات والاستشارات، نأمل بأن نوفي القضية الفلسطينية جزءاً من حقها بالاهتمام، وأن نعوض جزءاً من التقصير في جانب القضية والشعب الفلسطينيين، وذلك عن طريق إعادة تعريف القضية للمجتمع البوسني والبلقاني عموماً، والمساهمة في ترميم ذلك الجسر الحضاري بين المنطقتين، والمساهمة في مواجهة المشروع الصهيوني بمختلف أشكاله، وتعزيز دور البوسنة والهرسك والبلقان في تلك المواجهة ووضعه_ أي ذلك الدور_ في مكانه الذي يليق به، والذي يتوجب أن يكون عليه، آملين أن نرى خطوات في ذات الاتجاه في مختلف المجالات الأخرى، إعلامياً وتعليمياً وسياسياً واجتماعياً وثقافياً ودينياً، والتي سنكون على استعدادٍ تامٍّ لدعمها والتعاون معها.
راجين من المولى التوفيق والسداد..