Makedonija između protesta i izbora

Makedonija između protesta i izbora

Piše: Risto Popovski

Makedonija ka izborima, jednostrano nametnutim za početak juna, juri nekontrolisanom brzinom, poput automobila u starom, ali dobrom vicu iz vremena Hladnog rata. Na pitanje može li ruska “Volga” u krivinu sa 100 kilometara na sat, odgovor je bio: “Može, ali samo jednom.”

Lako je zamisliti kraj u vicu iz vremena crno-belh filmova, koji je ismevao velike uspehe jednopartijskog, diktatorskog režima. Nezahvalno je prognozirati, ali brzina kojom tandem Nikola Gruevski – Ali Ahmeti, koji su za osam godina na vlasti, totalno partizirali državu, sumanuto juri u nasilno nametnute izbore bez opozicije, “razbija” Makedoniju. Kako će proći ovakvi “vozači”, ljubitelji brzina, nije teško pretpostaviti. Onako kako su zaslužili.

Opozicioni socijaldemokrati kategorično tvrde da neće učestvovati na izborima, koje, po svojoj meri, namerava da upriliči vladajuća koalicija. Socijaldemokrati nisu priznali izbore održane početkom 2014. godine, više od godinu dana nisu bili u Parlamentu. To je koaliciji Gruevski – Ahmeti išlo naruku, mogla je bez “galame” da donosi zakone kakvi joj odgovaraju i, verovatno, misle da mogu i da nastave tako da vladaju.

Bojkot ovakvih izbora najavile su i manje, ali uticajne opozicione partije iz makedonskog i albanskog bloka. Među njima su Demokratski savez, koji je do sada bio deo vladajuće koalicije, Uniteti, koja se izdvojila iz partije Ahmetija, kao i druge manje partije, koje su samoraspuštanje Parlamenta ocenile kao otvorenu izbornu krađu.

Da se zna ko je vlast…

Evropska unija i SAD, posrednici za prevazilaženje složene političke krize koja više od godinu dana potresa Makedoniju, kao da su digli ruke. Nisu javno osudili jednostrano nametnute izbore, koji praktično poništavaju njihovo posredovanje od gotovo godinu. A, pre svega, zalaganje za takozvane kredibilne izbore. Fer i demokratske izbore niko i ne pominje, daleko je Makedonija od toga.

Sobranje je odluku o samoraspuštanju, što automatski povlači i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, donelo 6. aprila pred ponoć. Bilo je i prekida i napetosti, koji nisu posebno uzbudili građane, već navikle da dvojac Gruevski – Ahmeti svoje namere sprovede bez obzira na posledice. Da se zna i pokaže ko je vlast.

Opozicioni socijaldemokrati pokušali su da blokiraju odluku Sobranja providnim manevrom, koji je unapred bio osuđen na neuspeh. Ostavke su podneli tehnički ministri i zamenici ministara iz redova opozicije, koji su deo Vlade čiji je mandat da pripremi kredibilne izbore, a koja je od januara uradila malo, gotovo ništa.

Vladajuća koalicija – VMRO DPMNE i DUI – koja ima uverljivu većinu u Sobranju, ostala je dosledna svom prepoznatljivom načinu praktikovanja parlamentarne demokratije. Kao da ne postoje, ostavke nisu stavljene na dnevni red. Opozicioni ministri dovedeni su u apsurdnu situaciju – nema ko da ih razreši i moraju da učestvuju u Vladi koja formalno priprema “kredibilne” izbore koje njihova partija bojkotuje.

Odluku o raspisivanju izbora za 5. juni koalicija Gruevski –  Ahmeti objašnjava potrebom da se konačno prevaziđe dugotrajna kriza u Makedoniji. Objašnjenje je, blago rečeno, nesuvislo, jer će bez učešća opozicije na izborima na vlasti ostanti koalicija koja je državu i dovela u krizu. Kako ona može izvući Makedoniju iz krize znaju samo partijski agit-propagandni centri i mediji pod njihovom kontrolom.

(Ne)ažurirani birački spisak

Opozicija bojkotuje izbore tvrdeći da ni izdaleka nisu obezbeđeni uslovi da oni budu kredibilni. Dogovorom iz Pržina, predviđeno je ažuriranje biračkog spiska, na kome ima glasača gotovo koliko i stanovnika, kao i ukidanje pritiska na zaposlene u državnoj administraciji. Treći uslov je uloga medija, koji su, mahom pod kontrolom vlasti, a ova oblast, ključna za izbore, nije ni otvorena.

Državna izborna komisija je složenom informatičkom operacijom utvrdila pozamašan višak glasača na biračkom spisku. Terenskom anketom, koja tek je tek počela, treba da bude provereno više od 80.000 građana. Predsednik DIK-a, koji tvrdi da provera ne može biti završena do izbora 5. juna, saopštio je da neće potpisati neažurirani birački spisak.

Ucene i pritisak na zaposlene u državnoj administraciji ne samo da glasaju za vladajuću koaliciji, već i da obezbede dodatne glasove, intenzivno jačaju, umesto da se smanjuju, tvrdi Građanska asocijacija MOST. Ova asocijacija već 15 godina prati izbore i ima veliki ugled među građanim kao nezavisan i poverljiv izvor.

Verovatno je to jedan od razloga što je Finansijska policija upravo ovih dana ušla u MOST, da proveri poslovne knjige. Navodno ima nejasnih gotovinskih uplata prema pojedincima u inostranstvu. Objašnjenje policije da kontrola nije povezana sa izborima zvuči krajnje neuverljivo. Ako se ništa i ne otkrije, sama kontrola i javno izrečena sumnja uticaće na poverenje u ovu asocijaciju.

Socijaldemokrati, kao i manje opozicione partije, tvrde da ni jedan od tri ključna uslova nije ostvaren, da jednostrano nametnuti izbori nisu ni blizu kredibilnih te da nema razloga da budu fiktivni demokratski dekor na izbornoj klanici koju priprema vladajuća koalicija. Objavljujući bojkot, socijaldemokrati su odbacili i ocenu koju stalno ponavlja VMRO DPMNE da imaju nizak rejting i da se boje katastrofalnog izbornog poraza.

Pritisak na Specijalno tužilaštvo

Koalicija Gruevski – Ahmeti žurbu da se izbori održe što pre nesuvislo objašnjava potrebom da se otvori put za izlazak iz krize. Brojne su ocene da se iza toga krije bojazan da će izgubiti na rejtingu zbog dugotrajne krize te da zato uporno nastoje da odgovornost za nestabilnost u koju je zapala Makedonije u potpunosti prebace na opoziciju.

Jednako značajan, ako ne i važniji, razlog je Specijalno tužilaštvo, koje, na osnovu snimaka iz mega afere prisluškivanje, ispituje indicije o kriminalu i korupciji u koji su umešani visoki državni i partijski funkcioneri. Otvorene su već tri istrage – jedna za zločinačko udruživanje za izborni kriminal, a osumnjičena su i dva visoka funkcionera VMRO DPMNE. Nije isključeno da do izbora, makar bili i bez opozicije, Specijalno tužilaštvo objavi i druge istrage i nova imena osumnjičenih funkcionera.

Specijalno tužilaštvo je pod stalnim pritiskom vlasti, a kruži opcija da će njegovo ukidanje biti jedna od prvih mera kada se tandem Gruevski – Ahmeti posle izbora vrati na vlast. Zakon o Specijalnom tužilaštvu već je osporen pred Ustavnim sudom, u kome je većina sudija pod uticajem vlasti. Ukidanje Specijalnog tužilaštva, ako do toga uopšte dođe, ne može da obriše, već samo da potvrdi kriminal.

Žurba da se izbori održe što pre, po svaku cenu, s jedne, i bojkot opozicije, s druge strane, produbili su neizvesnost i krizu. Jednostrano, pa i nasilno, nametnuti izbori ne mogu niti da relaksiraju, niti da gumicom obrišu krizu. Lideri najveće vladajuće i opozicione partije, Nikola Gruevski i Zoran Zaev, za sada su čvrsto ukopani na svojim pozicijama.

Gruevski je opoziciju optužio da se iz nemoći i straha boji izbora, da destruktivnim pristupom i špijunažama (prisluškivanje) pokušava nasilno da izvrši promenu vlasti. Navodna zalaganja za slobodu medija, “nekakvu demokratizaciju”, ili borba protiv korupcije su samo paravan, rekao je Gruevski, koji je, posle ovako oštrih ocena, pozvao opoziciju na saradnju za dobrobit Makedonije.

Zašto šute posrednici?

Lider opozicije založio se za stvaranje “širokog fronta protiv Gruevskog”, pozivajući koalicione partnere, udruženja, sindikate, intelektualce, sve koji su nezadovoljni ovom vlašću, da se pridruže. Zaev nije isključio ni mogućnost uličnih protesta.

Stavovi najveće vladajuće i opozicione partije su neposredno posle jednostrane odluke o izborima očekivano kategorično suprotstavljeni. Iako analitičari u izjavama Gruevskog i Zaeva, uz mnogo dobre volje, traže naznake mogućeg odstupanja, mogući su razni scenariji – od izbora bez opozicije, do uličnih protesta i nemira.

Građani zabrinuto osluškuju stavove stranih posrednika, očekujući od Evropske unije i SAD-a korake za smanjivanje i prevazilaženje napetosti. Brisel i Vašington su, barem za sada, naglašeno uzdržani. Nisu osudili jednostranu odluku o parlamentarnim izborima, iako jasno ukazuju da uslovi za kredibilne izbore nisu ispunjeni i da ima još mnogo toga da se učini. Nije jasno ko će i kako mnogo učiniti kada nema posrednika, a još manje volje.

Uzdržanost stranih posrednika se ocenjuje i kao prećutni pritisak na opoziciju da učestvuje na izborima, koji može i da se poveća. Ima i ocena da je uzdržanost Evropske unije i SAD-a “duvanje u istu tikvu” sa tadnemom Gruevski – Ahmeti, pa i prećutna podrška izborima bez opozicije. Na takvu mogućnost upućuje i jedna “neoprezna” izjava evrokomesara za proširivanje Johanesa Hana, koju je kasnije demantovao, klasičnim izgovorom da su ga novinari pogrešno interpretirali.

Preko leđa građana

Opozicioni socijaldemokrati nemaju prostora i ne smeju da popuste ovakvim pritiscima, jer bi to bilo ravno samoubistvu. Jednom su već, pred lokalne izbore 2013. godine, podlegli pritisku Evropske unije i bili katastrofalno poraženi. Građani im nisu oprostili kolebljivost. Bitno je da ne popuste i ostale opozicione partije, da se ujedine i istraju na bojkotu.

Ujedinjena opozicija je jedini način da se do kraja razobliči samovolja tandema Gruevski – Ahmeti, koja je, iz ličnih i partijskih interesa, partizirala državu i privatizovala vlast te pokušava da na izborima bez opozicije zadrži vlast. Konačan stav stranih posrednika pokazaće odluka OEBS-a da li će nadgledati izbore na kojima neće učestvovati opozicija.

Makedonija se, kako sada stvari stoje, nalazi na raskršću između građanskih/uličnih protesta i nametnutih izbora bez opozicije. Niti jedna od ovih opcija nije zdrava, a još manje ružičasta, kako nastoji da je prikaže vladajuća koalicija. Obe opcije, umesto ka izlasku, vode ka produbljivanju krize. Posledice će se, kao i uvek, lomiti preko leđa građana.

Jednostranom i nametnutom odlukom o parlamentarnim izborima, koje će opozicija bojkotovati, otvoren je novi krug u spirali permanentne krize u Makedoniji, kojoj se, posebno sada, ni izdaleka ne vidi kraj. Šarena laža je da se kriza može prevazići nekredibilnim izborima, bez učešća opozicije.

Izvor: Al Jazeera