Piše: Khalil Mabrouk
„Nova vojska“ predstavlja termin koji su turski mediji usvojili kako bi opisali promjene koje su se desile unutar vojne strukture nakon što je donesen predsjednički dekret o sveobuhvatnoj reformi oružanih snaga, objavljen u Službenom glasniku u nedjelju, na osnovu zakona o vanrednom stanju koje je proglašeno poslije neuspjelog pokušaja vojnog udara 15. jula.
Najznačajnije promjene koje se nameću ovim dekretom jesu stavljanje svih zapovjedništava vojnih snaga (kopnenih, zračnih i mornarice) pod nadležnost Ministarstva nacionalne odbrane, te pridruživanje Nacionalne obavještajne službe (MIT) i Generalštaba oružanih snaga Turske predsjedništvu republike.
Također, reorganizacija oružanih snaga podrazumijeva i zatvaranje svih dosadašnjih akademija i vojnih škola te osnivanje jedne krovne institucije, Univerziteta za nacionalnu odbranu, koji će biti zamjena za pomenute. Više od tri hiljade vojnika je otpušteno iz službe, uključujući i oficire na vrhu vojne piramide.
Ove promjene u vojsci pokrenule su široka nagađanja oko uloge koju će vojska imati u političkoj budućnosti te na koji način će se to reflektirati na sposobnost vojske da profesionalno izvršava svoje dužnosti.
Transparentnost i profesionalnost
Kada je riječ o promjenama u vojsci, Yasin Oktay, zamjenik generalnog sekretara Stranke pravde i razvoja, stao je u njihovu odbranu, rekavši kako će se veza između oružanih snaga i civilnoga društva, na taj način, uvesti u zdrave i normalne okvire te da će se smanjiti bezobzirne ili brzoplete odluke koje bi mogle biti donešene od utjecajnih osoba unutar vojne strukture.
Ovaj turski zvaničnik je u svome razgovoru za Al Jazeeru ukazao kako ove reforme čine vojsku transparentnijom i odgovornijom, te da se time okončava stanje izolacije i misterije koja je ranije vladalo u vojnim strukturama, čime se povećava njena snaga i efikasnost.
Prema Oktayu, proces reforme ima za cilj ojačati vojsku i učiniti je sposobnijom te je izvesti iz kruga prijetnje turskom narodu i demokratskim iskustvima u polje profesionalnog djelovanja kao institucije odgovorne za odbranu naroda i njegovu zaštitu.
Turski ministar odbrane Fikri Isik najavio je da vojska neće slaviti „Dan pobjede“ koji se obilježava 30. avgusta s obzirom na vanredne okolnosti kroz koje prolazi država nakon pokušaja vojnog udara. Treba imati na umu da je ova proslava, kojom se želi obilježiti pobjeda revolucije za osamostaljenje, predstavljala priliku za priređivanje vojnih parada u turskim gradovima još od 1922. godine.
Sa svoje strane, politički analitičar i stručnjak za turska pitanja dr. Ali Bakir smatra da je još prerano donositi bilo kakve ocjene o refleksijama procesa reforme turske vojske. Očekuje da će naredni period svjedočiti određenoj neuravnoteženosti i nejasnoćama na nivou koordinacije između Generalštaba i Ministarstva odbrane nakon ujedinjenja tri vojske i prenošenja odgovornosti rukovođenja na Vladu koju predstavlja Ministarstvo odbrane.
Očekivane komplikacije
Bakir je rekao da ovaj proces promjena u vojnim strukturama nužno iziskuje odgovor na aktuelno pitanje kada je riječ o ulozi Generalštaba u narednoj fazi, te smatra kako postoji velika vjerovatnoća da će „rukovodstvo vojske, na neki način, lutati u trenutnoj situaciji s obzirom na to da se mijenja strana od koje su se primale instrukcije i kojoj su se podnosili izvještaji.“
Bakir je u svom govoru za Al Jazeeru ukazao na komplikacije koje se, također, kriju u zahtjevu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da direktno nadzire rad Generalštaba, što bi bilo miješanje u postojeći politički sistem budući da se to suprotstavlja posebnom članu turskog Ustava koji se tiče ove odgovornosti.
Naglasio je da je situacija komplicirana i kada riječ o administrativnim i logističkim pitanjima, uključujući i kompenzacije generalima koji su otpušteni nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara, a čiji broj iznosi 44 posto od ukupnoga broja generala. Pored toga, postavlja se i pitanje o stepenu efikasnosti Univerziteta za nacionalnu odbranu čije je osnivanje predloženo u cilju proizvodne alternativnog kadra za oružane snage umjesto nekadašnjih svršenika vojnih akademija koje su zatvorene.
Reforme u strukturi vojske obuhvatile su i izvršne strukture koje upravljaju oružanim snagama kroz odluke o otpuštanju 1.389 vojnih lica, pored toga da ih je 1.684 otpušteno ranijim predsjedničkim dekretom.
Na spisku otpuštenih oficira nalaze se i oni na najvišim komandnim pozicijama, poput Alija Yazicija, prvog savjetnika predsjednika Erdogana, Leventa Türkkana oficira za vezu načelnika Generalštaba oružanih snaga Turske Hulusija Akara i pukovnika Tevfika Goka, šefa kabineta ministra odbrane Turske Fikrija Isika.
Izvor: Al Jazeera